POSLOVNI PLAN ZA PROIZVODNJU ČEŠNJAKA
Završni rad

1. UVOD ………………………………………………………………………………………………. 1
2. MATERIJAL I METODE ……………………………………………………………………… 2
3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ČEŠNJAKA ……………………………………………. 3
3.1. Hranidbena i zdravstvena vrijednost ………………………………………………………………………. 4
3.2. Agrotehnika …………………………………………………………………………………………………………. 6
3.3. Gnojidba ……………………………………………………………………………………………………………… 6
3.4. Priprema tla za sadnju …………………………………………………………………………………………… 7
3.5. Kultivari češnjaka …………………………………………………………………………………………………. 8
3.6. Sadnja češnjaka ……………………………………………………………………………………………………. 9
3.7. Njega nasada ………………………………………………………………………………………………………. 10
3.8. Štetnici i njihovo suzbijanje ………………………………………………………………………………….. 10
3.9. Vađenje češnjaka …………………………………………………………………………………………………. 13
3.10. Skladištenje češnjaka ………………………………………………………………………………………….. 14
3.1.1. Norme kvalitete europskog tržišta ……………………………………………………………………….. 15
4. PROIZVODNJA ČEŠNJAKA U HRVATSKOJ I SVIJETU ………………………….. 16
5. SWOT ANALIZA O PROIZVODNJI DOMAĆEG ČEŠNJAKA ………………………. 17
5.1. Načini za povećanje konkurentnosti ……………………………………………………………………….. 20
5.1.1. Proizvod s boljom kvalitetom ………………………………………………………………………………. 20
5.1.2. Jednostavnost korištenja, eko dizajn s prepoznatljivim znakom domaće
proizvodnje, bolji uvjeti plaćanja i znaci pažnje ……………………………………………………………… 20
5.1.3. Povezati brand češnjaka s ostalim prirodnim blagodatima Slavonije i farmaceutskim
tvrtkama 21
5.1.4. Udruživanje u udruge …………………………………………………………………………………………. 21
6. FINANCIJSKI PLAN ………………………………………………………………………….. 22
6.1. Ekonomski pokazatelji uspješnosti proizvodnje ……………………………………………………….. 27
7. ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………………….. 28
8. POPIS LITERATURE …………………………………………………………………………. 29
9. SAŽETAK …………………………………………………………………………………………. 31
10. SUMMARY ……………………………………………………………………………………… 32
11. PRILOZI …………………………………………………………………………………………. 33
12. POPIS TABLICA I SLIKA …………………………………………………………………… 34
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA ……………………………………………. 35

 

1. UVOD

Češnjak (Allium sativum L.) poznat pod nazivom bijeli luk, uzgaja se u kulturi već
više od 4000 godina. Začinska je biljka iz porodice Alliaceae (Tablica 1), srodna luku,
poriluku i vlascu. U ostalim dijelovima svijeta, Egiptu, zemljama Bliskog istoka, te u
južnoj Europi bio je poznat još prije Krista.

Hrvatska godinama uvozi čak 90% bijelog luka ili češnjaka za domaće potrebe, što
pokazuje veliku potrebu za tim proizvodom i mogućnost uspješnog poslovanja na
domaćem tržištu. OPG proizvodnju bi započelo na 1ha obradive površine, od
dobivene količine češnjaka dio bi išao za prodaju, a dio kao sadni materijal za ponovnu
sjetvu. Prihodi od prodaje češnjaka bi se iz godine u godinu povećavali, a nakon 5 godina
OPG proširilo bi vlastite obradive površine. Vizija OPG-a je postati uspješan
proizvođač češnjaka u RH te dakako svojom kvalitetom prije svega pokazati
nutricionističku vrijednost češnjaka i pripomoći da se slavonskim suhomesnatim
delicijama vrati miris i aroma s kakvim su se ponosili naši stari, a restorani i kućanice
dobiju izvorni, sada već pomalo zaboravljeni, zdrav i zanosan dodatak jelima.
Istraživanje je provedeno na 1ha obradive površine koje je privatno vlasništvo
OPG-a. Cilj istraživanja je utvrditi ekonomsku opravdanost proizvodnje češnjaka sa
1200kg/ha sadnog materijala te temeljem toga izračunati i prikazati financijsku
učinkovitosti proizvodnje domaćeg češnjaka.

Tijekom istraživanja može se zaključiti kako je većina OPG-a ušla u taj posao radi
zarade, jer češnjak daje do pet puta veći prinos od zasađenog sadnog materijala, a potražnja
i cijena po kilogramu osiguravaju i dobre prihode.

 

izvor i cijeli dokument možete preuzeti ovdje:  DOWNLOAD

 

POSLOVNI PLAN ZA PROIZVODNJU CESNJAKA

Češnjak je bio cijenjen kroz povijest kao lijek i prirodni tretman za sve vrste
zdravstvenih teškoća. Uobičajeni prinos koji se postiže u našim uvjetima je 3-6 t/ha, a uz
dobre uvjete uzgoja moguće je dobiti do 12 t/ha. Dobar usjev češnjaka daje minimalno pet
puta veći prinos od posađene količine, a oko 20% prinosa je potrebno čuvati za budući
uzgoj. Ipak, kod proizvodnje češnjaka kvaliteta je bitnija od kvantitete te je tu prednost
domaćih proizvođača. Tako je za površinu od 1 ha proizvodnje zasnovane u jesen potrebno
1000-1300 kg, a za proljetnu proizvodnju 750-800 kg sadnog materijala.

Proizvođači moraju biti svjesni da je kod ove kulture neophodno udruživanje
proizvođača, koje bi omogućilo zajedničko korištenje mehanizacije i time uvelike smanjilo
troškove proizvodnje, posebno veliku potrebu za ručnim radom koja se javlja kod ove
kulture. U Slavoniji djeluje udruga proizvođača češnjaka Slavonije i Baranje „Slavonski
češnjak“. Proizvođači na 1 ha površine ostvaruju prinos do 7 tona češnjaka, koji postiže
veleprodajnu cijenu od 30,00 kn/kg, a najveća potražnja za češnjakom je u studenom i
prosincu. Zbog nedovoljnih vlastitih izvora sredstava u iznosu od 20.321,00 kn. OPG
koristilo bi kreditna sredstva u iznosu od 78.000,00 kn. koja su neophodna za
pokretanje vlastite proizvodnje češnjaka. Troškovi početne proizvodnje od nabave sadnog
materijala, zaštitnih sredstava, vlastite sadilice, iznosili bi 42.196,00 kuna, a godišnja plaća
stalno zaposlenog radnika iznosila bi 48.516,00 kn. Kvalitetnom proizvodnjom prinosi se
iz godine u godinu povećavaju, a samim time i prihodi što pokazuje podatak da bi od
ukupno prodanog prinosa, od oko 4t/ha u prvoj godini, prihodi iznosili 196.000,00 kn.
Ukupna dobit nakon oporezivanja, isplaćenih svih rashoda, iznosila bi 50.032,00 kn, a iz
godine u godinu bi se povećavala te bi u petoj godini iznosila 77.864,00 kn s prinosom od
5 t/ha.

Zbog velike potražnje i prodajne cijene koja se ostvaruje, uzgoj češnjaka svakako
ima perspektivu. Za rast hrvatske poljoprivrede potrebno je očuvati poljoprivrednu
tradiciju i kulturu te značajno bogatstvo bioloških raznolikosti.