Dužina vegetacije češnjaka izravno je povezana s njegovom kvalitetom. To dobro znaju uzgajivači Dalmatinske zagore koji ga tradicionalno sade oko Svetog Luke (18. listopada) s kojima sam razgovarala prije nekoliko godina. Zanimalo me zašto sade baš tada, a ne u proljeće kada se češnjak također može posaditi. Tako su radili naši stari, odgovorili su mi, a tako radimo i mi. No kada dođe ljeto, uzgajivači doista imaju što pokazati. Glavice češnjaka koji raste u tim krajevima krupne su i vrlo aromatične. No postoji i jedan nedostatak. Iako je češnjak koji sadimo ujesen krupan, ne može trajati do sljedećeg ljeta i tako zaokružiti ciklus uzgoja.

Češnjak koji sadimo ujesen daje krupnije glavice od proljetnog

Češnjak koji sadimo ujesen daje krupnije glavice od proljetnog

 

Proljetni ili ljetni češnjak?
Češnjak se, naravno, može posaditi i u rano proljeće. Tada je njegova vegetacija kraća, jer raste samo pet mjeseci, a ne osam, kao što je slučaj kada ga sadimo ujesen. Zahvaljujući tome, proljetni češnjak stvara nešto sitnije glavice, što nikako nije greška vrtlara, već samo posljedica dužine vegetacije. Možda je to za neke nedostatak, no možda i nije, jer proljetne glavice traju mnogo dulje, čvršće su i bogatije eteričnim uljima. Vjerojatno zato što rastu u manje vlažnom dijelu godine i što u kraćem razdoblju moraju dozreti. Teže im je, ali su zato i vitalnije. Unatoč tome, većina vrtlara pati na veličinu pa češnjak radije sade ujesen.

Češnjak se uzgaja jednostavno, sadnjom pojedinih češnjeva koje smo dobili razdvajanjem glavica

Češnjak se uzgaja jednostavno, sadnjom pojedinih češnjeva koje smo dobili razdvajanjem glavica

 

Sadni materijal
Iako posljednjih godina vrtni centri nude češnjak za jesensku sadnju, mnogi vrtlari radije sade onaj koji su uzgojili sami. To je zapravo i najbolje jer su takve biljke dobro prilagođene klimi i tipu tla u kojem će rasti. Osim toga, na taj se način čuva domaći ekotip češnjaka, što je vrijedna baština u ovim vremenima kada nam trgovački centri nude češnjak iz Kine, neusporedivo lošije kvalitete. No postoji i drugi način. Oni koji se tek odlučuju za sadnju mogli bi sadni materijal nabaviti ovih dana na obližnjoj tržnici. Treba se jednostavno raspitati odakle češnjak dolazi i kupiti onaj koji je uzgojen u okolici, kako bi se što lakše prilagodio na slične uvjete. Pripazite samo da vas   prodavači i prekupci ne vuku za nos. Domaći češnjak prepoznat ćete po čupavom korijenju umrljanom od zemlje

Razmak sadnje između redova ne treba biti veći od 10-15 cm

Razmak sadnje između redova ne treba biti veći od 10-15 cm

 

Slonovski češnjak
Bez obzira odakle dolazi češnjak koji ste nabavili, svaki se sadi na isti način. Glavice se razdvajaju na češnjeve koje sadimo na razmak od 10 do 15 cm i dubinu od oko 4 cm. Za one koji ga sade prvi put važno je naglasiti da uski vrh češnja uvijek mora biti okrenut prema gore, jer će se iz tog dijela u proljeće (a ponekad i ranije) pojaviti mladi zeleni listovi. Taj postupak vrijedi i za slonovski češnjak, čuveni ‘elefant garlic’ koji dolazi iz Rusije, pa ga često nazivaju i ruski češnjak. Botanički gledano, taj češnjak srodniji je poriluku, no zbog izgleda lukovice koja podsjeća na golemu glavicu češnjaka, i dalje nosi taj naziv. Njegovo je porijeklo Sjeverna Amerika, odakle su ga u Europu donijeli ruski doseljenici oko 1900. godine. Uspijete li ga nabaviti, posadite ga u isto vrijeme kada i domaći češnjak i uživajte u rezultatu.

Idealna dubina sadnje jesenskog češnjaka je oko 4 cm

Idealna dubina sadnje jesenskog češnjaka je oko 4 cm

izvor: https://living.vecernji.hr/zelena-zona/sadnja-jesenskog-cesnjaka-1034753